Pandemija donosi velike štete gospodarstvu. Država daje potpore za očuvanje radnih mjesta, ugostitelji prosvjeduju, prijevoznici traže hitne sastanke sa Vladom, poslodavci traže moratorije na kredite.
I onda odjednom kao bomba odjekne objava HGK da građani hrvatske sve više novca stavljaju na svoje bankovne račune.
- Građani Hrvatske povećali su štednju za 11 milijardi kuna. Hrvati su i u 2020. nastavili povećavati štednju, unatoč krizi koju je donijela pandemija koronavirusa. Podaci HNB-a pokazuju da su depoziti kućanstava kod kreditnih institucija u kolovozu 2020. dosegli iznos od gotovo 215 milijardi kuna, što je rast od 5,4% u odnosu na isti mjesec prošle godine, objavila je HGK.
Kako je to moguće? Odakle građanima odjednom više novca za štednju i što nam ovi podaci govore, objasnio je u Studiju 4 Vedran Šošić, glavni ekonomist Hrvatske narodne banke.
Imamo različite statistike. Ovo je točno, ali treba znati što se krije iza toga, rekao je Šošić. Riječ je kaže, o priljevu depozita, manji broj kućanstava ima veći broj depozita.
- Pad potrošnje se dogodio u drugom tromjesečju, vidimo da se osobna potrošnja oporavlja i u EU i u Hrvatskoj.
BDP je znantno niži nego u istom razdoblju prošle godine i ono što je trpjelo su investicije, ima segmenata gospodarstva koji se nisu oporavili.
- Očekivano je da građani manje štede kada su kamatne stope niže i da onda i depoziti manje rastu, ali na to utječu i drugi faktori kao strah od gubitka posla i to će sve povećati vašu štednju i iznose novca koje ćete polagati, rekao je Šošić.